Cilj učenja Filozofije je da razvijanjem sposobnosti za sistematsko, samostalno, problemski intonirano, refleksivno, kreativno i kritičko mišljenje učenicima omogući i olakša misaono i vrednosno orijentisanje u savremenom svetu, da ih osnaži u formiranju sopstvenog pogleda na stvarnost i pruži im oslonac za promišljeno i odgovorno odlučivanje i delovanje.
Razred | Četvrti |
Nedeljni fond časova | 2 časa |
Godišnji fond časova | 62 časa |
ISHODI
Po završetku razreda učenik će biti u stanju da: |
TEME i
ključni pojmovi sadržaja programa |
– formuliše filozofski relevantno pitanje i uoči filozofski problem u nekom tekstu ili fenomenu;
– objasni zbog čega nije moguće dati jedinstveno određenje toga šta je filozofija i čime se ona bavi; – odredi mesto filozofije među oblicima duhovne kulture: mit, religija, nauka, umetnost; – poredi karakteristike, domene i mogućnosti različitih izvora i tipova saznanja (čulnog, razumskog i umstvenog); – u prihvatanju saznanja i uverenja prednost daje racionalnim razlozima u odnosu na druge autoritete (otkrovenje, tradicija, mišljenje većine); – analizira primere upotrebe različitih metoda filozofskog ispitivanja: dijalektičke, analitičke, hermeneutičke i fenomenološke, i procenjuje njihovu specifičnost u odnosu na naučne metode; – služi se metodama kritičkog čitanja teksta i stručnom terminologijom u artikulisanom prikazu neke filozofske pozicije; – u komunikaciji sa drugima prezentuje, usmeno ili pismeno, i uz upotrebu odgovarajućih IKT sredstava, ideje i argumente na jasan, informativan i koherentan način, ne namećući ih drugima; – situira rešenja filozofskih problema, debate i argumente u istorijski kontekst i određuje njihov uticaj na svetonazor određene epohe; – prikaže na primerima karakteristične probleme pojedinih filozofskih disciplina (metafizika, epistemologija, logika, etika, estetika, politička filozofija); |
ODREĐENjE FILOZOFIJE |
Pojam filozofije
Osnovni filozofski problemi i discipline Odnos filozofije i mita, religije, umetnosti i nauke |
|
ANTIČKA FILOZOFIJA | |
Pitanje prapočetka
Problem bića, mnoštva i kretanja Značaj suprotnosti za tumačenje prirode Problem istine i privida (znanje, mnenje) Retorika i dijalektika Metafizička određenja stvarnosti Znanje, dobro, vrlina Problem idealnog društvenog poretka (pravednost) Pitanje individualne sreće |
|
SREDNjOVEKOVNA FILOZOFIJA | |
Uloga filozofije u formiranju hrišćanskog učenja
Odnos vere i razuma – kontinuitet i diskontinuitet s antičkom filozofijom Platonovska i aristotelovska tradicija u filozofiji srednjeg veka (problem univerzalija, dokazi o postojanju boga, sholastika, renesansa) |
|
– interpretira probleme, autorske opuse i teorije koji su reprezentativni za istorijski razvoj filozofije;
– procenjuje značaj različitih metafizičkih i epistemoloških shvatanja za formiranje modernog naučnog pristupa izučavanju prirode, čoveka i društva; – koristi ideje filozofski utemeljenog umeća življenja (npr. antičkih koncepcija umerenosti i eudajmonije) da koncipira, praktikuje i promoviše zdrav i ekološki stil života; – prepoznaje i izbegava simplifikacije, predrasude, stereotipije i uobičajene sofizme u argumentaciji; – argumentovano raspravlja o pitanjima kulturnih i društvenih vrednosti i ideoloških orijentacija u savremenom društvu; – u diskusiji razlikuje pretpostavke i karakter saznajnog, moralnog i estetskog rasuđivanja, i u raspravi o vrednostima respektuje principe konzistentnog logičkog mišljenja, korektnog argumentovanja i osnovne etičke vrednosti; – izvodi praktične implikacije određene vrednosne pozicije i procenjuje njenu relevantnost ili univerzalno važenje nekog etičkog principa u svakodnevnom kontekstu; – formuliše (na podsticaj filozofske lektire) vlastito stanovište o određenom vrednosnom pitanju u tolerantnoj raspravi sa drugima ili u argumentovanom pisanom prikazu (eseju); – rasuđuje o ključnim dimenzijama i ciljevima naučnog znanja. |
FILOZOFIJA NOVOG DOBA
Shvatanje čoveka, prirode i društva u renesansnoj i novovekovnoj filozofiji Novi koncept nauke i znanja – rođenje moderne nauke (naučna metoda) Problem supstancije Pitanje pouzdanog izvora saznanja (empirizam – racionalizam) Granice saznanja – Kantova kritika saznajnih moći Načela razuma u pravu i politici (prosvećenost, liberalizam) Um i sloboda (Kant) Od transcendentalnog ka apsolutnom subjektu Umna sinteza stvarnosti (spekulativni idealizam, marksizam) |
SAVREMENA FILOZOFIJA | |
Kritika metafizike kao zajedničko polazište različitih pravaca u savremenoj filozofiji
Odnos prema nasleđu evropske racionalnosti Egzistencija kao pitanje slobode izbora i odgovornosti Odnos filozofije i nauke: pozitivizam, fenomenologija, kritički racionalizam Jezička i logička analiza kao novi ključ filozofije: hermeneutika, filozofija jezika Problemi savremene političke filozofije: demokratija, totalitarizam, kontrola i moć, društvena pravda Primenjena etika kao filozofski pristup problemima savremenog sveta i svakodnevnog života |