Cilj učenja istorije je da učenik, izučavajući istorijske događaje, pojave, procese i ličnosti, stekne znanja i kompetencije neophodne za razumevanje savremenog sveta, razvije veštine kritičkog mišljenja i odgovoran odnos prema sebi, sopstvenom i nacionalnom identitetu, kulturno-istorijskom nasleđu, poštovanju ljudskih prava i kulturnih različitosti, društvu i državi u kojoj živi.
Razred | Prvi |
Nedeljni fond časova | 2 časa |
Godišnji fond časova | 74 časa |
ISHODI
Po završetku prvog razreda učenik će biti u stanju da: |
OBLAST/TEMA | SADRŽAJI |
– u usmenom i pisanom izlaganju koristi osnovne naučne i istorijske pojmove;
– koristi hronološke odrednice na odgovarajući način, u skladu sa periodizacijom prošlosti; – identifikuje poreklo i proceni saznajnu vrednost različitih izvora na osnovu njihovih spoljnih i sadržinskih obeležja; – objasni osnove istorijskog naučnog metoda u rekonstrukciji prošlosti i uočava postojanje različitih interpretacija; – analizira uzročno-posledične veze i identifikuje ih na konkretnim primerima; – analizira istorijske podatke i identifikuje osobenosti, kontinuitet i promene u različitim pojavama dugog trajanja; – uoči i izrazi stav u odnosu na predrasude, stereotipe, propagandu i druge vrste manipulacija prošlošću na konkretnim primerima; – učestvuje u organizovanju i sprovođenju zajedničkih školskih aktivnosti i aktivnosti koje podstiču društvenu odgovornost; – koristeći IKT, samostalno ili u grupi, prezentuje rezultate istraživanja zasnovanog na korišćenju odabranih istorijskih izvora i literature; – poredeći istorijske i geografske karte datog prostora, uočava uticaj reljefa i klimatskih činilaca na nastanak civilizacija i kretanje stanovništva; – navede i locira najvažnije praistorijske i antičke lokalitete u Evropi i Srbiji; – izdvoji i međusobno poredi najvažnije odlike državnih uređenja u civilizacijama starog veka; – uočava specifičnosti i poredi društveni položaj i način života pripadnika različitih slojeva u starom veku; – identifikuje osnovne elemente i odlike privrede u civilizacijama starog veka; – poredi i ilustruje primerima odlike svakodnevnog života među različitim civilizacijama starog veka; – uočava prisustvo i prepoznaje važnost tekovina civilizacija starog veka u savremenom svetu. |
OSNOVI ISTORIJSKOG ISTRAŽIVANjA | Hronološki i naučni okviri istorije –istorijski pojmovi i pojmovi istorijske nauke.
Poreklo, saznajna vrednost istorijskih izvora i njihova primena u istraživanju – primeri. Analiza izvora – primeri (od praistorijskih ostataka i nalazišta do savremenih izvora informacija). Rekonstrukcija i interpretacija prošlosti. Upotreba istorije i manipulacija prošlošću. |
DRŽAVA I POLITIČKI OKVIRI CIVILIZACIJA STAROG VEKA | Geografski prostor civilizacija starog veka – Mediteran, Srednji i Daleki istok.
Osnovna obeležja državnog uređenja civilizacija starog veka – Egipat, Mesopotamija,Levant, Kina, minojski Krit, Mikena, Homersko doba, grčki polisi, antički Rim i Istočno rimsko carstvo do sredine VI veka. Rat i mir u starom veku (primer mirovnog sporazuma posle bitke kod Kadeša; Grčko-persijski ratovi – sukob civilizacija; Peloponeski rat – borba za prevlast i kriza polisa; osvajanja Aleksandra Velikog – prožimanje civilizacija; rimsko osvajanje Italije – rađanje svetske sile; punski ratovi i borba za prevlast u Sredozemlju; građanski ratovi – kriza i propast republike;rimska spoljna politika u doba carstva – osvajanja i odbrana granica; posledice Velike seobe naroda – V i VI vek; Justinijanova obnova) . |
|
DRUŠTVENI I PRIVREDNI ODNOSI U STAROM VEKU | Društveni odnosi – Stari istok, antička Grčka i antički Rim.
Privredni odnosi u starom veku. |
|
KULTURA I SVAKODNEVNI ŽIVOT U STAROM VEKU | Osnovne odlike religija u starom veku.
Pismenost i književnost u starom veku. Naučna dostignuća starog veka – istoriografija; filozofija; pravo; prirodne nauke. Svakodnevni život –običaji, zanimanja, kultura ishrane i stanovanja. |
|
POJAVE DUGOG TRAJANjA – MIGRACIJE | Vrste, uzroci i posledice migracija.
Migracije u praistoriji. Migracije i kolonizacije u starom veku. Velika seoba naroda. Migracije naroda na Balkanskom poluostrvu. Savremene migracije. |
|
CIVILIZACIJSKE TEKOVINE EPOHE STAROG VEKA | Istorijsko nasleđe – povezivanje prošlosti i sadašnjosti (institucije,pravo, nauka i umetnost, demokratija, sport). |
Razred | Drugi |
Nedeljni fond časova | 2 časa |
Godišnji fond časova | 74 časa |
STANDARDI | ISHODI
Po završetku razreda učenik će biti u stanju da: |
TEME i
ključni pojmovi sadržaja programa |
2.IS.1.1.1. Razume značenje osnovnih istorijskih i pojmova istorijske nauke.
2.IS.1.1.2. Koristi hronološke termine u odgovarajućem istorijskom i savremenom kontekstu. 2.IS.1.1.3. Prepoznaje istorijski prostor na istorijskoj karti. 2.IS.1.1.4. Imenuje najznačajnije ličnosti i navodi osnovne procese, pojave i događaje iz opšte i nacionalne istorije. 2.IS.1.2.1. Samostalno prikuplja i razvrstava različite izvore informacija o prošlosti i sadašnjosti u funkciji istraživanja. 2.IS.1.2.2.Uočava da postoje različita viđenja iste istorijske pojave na osnovu poređenja više istorijskih izvora. 2.IS.1.2.3. Prepoznaje predrasude, stereotipe, propagandu i druge vidove pristrasnosti u tumačenju istorijskih pojava u istorijskim i savremenim izvorima informacija. 2.IS.1.2.4. Usmeno interpretira istorijski narativ i saopštava rezultate samostalnog elementarnog istraživanja. 2.IS.1.2.5. Pisano saopštava rezultate elementarnog istraživanja uz upotrebu tekstualne word datoteke (fajla). 2.IS.1.3.1.Prepoznaje istorijsku dimenziju savremenih društvenih pojava i procesa. 2.IS.1.3.2.Identifikuje ulogu istorijskih ličnosti u oblikovanju savremene države i društva. 2.IS.1.3.3.Razume značaj i pokazuje odgovoran odnos prema kulturno-istorijskom nasleđu sopstvenog i drugih naroda. 2.IS.1.3.4.Razume smisao obeležavanja i negovanja sećanja na važne ličnosti, događaje i pojave iz prošlosti naroda, država, institucija. 2.IS.1.3.5.Uočava elemente interkulturalnih odnosa i prepoznaje vrednosti društva zasnovanog na njihovom negovanju. |
− koristi hronološke odrednice i precizno smešta ključne događaje, pojave, procese i ličnosti na vremenskoj lenti;
− u usmenom i pisanom izlaganju koristi osnovne naučne i istorijske pojmove; − poredi izvore različite saznajne vrednosti i proceni njihovu relevantnost za istraživanje; − uoči kontinuitet i promene kod određenih istorijskih pojava i procesa kratkog i dugog trajanja; − analizira uzročno-posledične veze i identifikuje ih na konkretnim primerima; − primenjuje osnovnu metodologiju u elementarnom istorijskom istraživanju i rezultate prezentuje u usmenom, pisanom, ili digitalnom obliku; − objasni razliku između metodološki utemeljenog i nenaučnog pristupa interpretaciji prošlosti; − prepozna na konkretnim primerima zloupotrebu istorije i izvede zaključak o mogućim posledicama na razvoj istorijske svesti u društvu; − navede tipove državnih uređenja u periodu srednjeg i ranog novog veka i izdvoji njihove specifičnosti; |
OSNOVI ISTORIJSKOG ISTRAŽIVANjA
Hronologija i prostor – srednji i rani novi vek Istorijski izvori (poreklo, analiza, uočavanje specifičnosti različitih medija i njihove saznajne vrednosti, primena u istraživanju) Kontinuitet i promena Rekonstrukcija i interpretacija prošlosti |
KLjUČNE POJAVE, PROCESI I LIČNOSTI EPOHE
Seobe naroda i kolonizacija Pokrštavanje Razvoj pismenosti, nauke i civilizacije Verski pokreti, odnosi i ratovi (krstaški ratovi, Veliki raskol, jeresi, islamizacija, reformacija, protivreformacija) Srpski narod, zemlje, državnost, društvo i crkvena organizacija Osmanlijska osvajanja Naučno-tehnička i geografska otkrića Razvoj i uticaj novih ideja (humanizam, renesansa) Istaknute ličnosti: Justinijan I, Iraklije I, Muhamed, Karlo Martel, Karlo Veliki, knez Vlastimir, car Simeon, Jovan Vladimir, car Samuilo, Vasilije II, kralj Mihailo, Ćirilo i Metodije, car Oton I, car Henrih IV, papa Grgur VII, papa Urban II, Fridrih I Barbarosa, Ričard Lavlje Srce, Saladin, car Manojlo I Komnin, papa |
||
2.IS.1.3.6.Poredi istorijski i savremeni kontekst poštovanja ljudskih prava i aktivno učestvuje u interkulturalnom dijalogu.
2.IS.1.3.7.Prepoznaje uzroke, elemente i poslediceistorijskih konflikata i kriza sa ciljem razvijanja tolerancije, kulture dijaloga i senzibiliteta za sprečavanje potencijalnih konflikata. 2.IS.2.1.1. Analizira specifičnosti određenih istorijskih pojmova. 2.IS.2.1.2. Pokazuje istorijske pojave na istorijskoj karti i prepoznaje istorijski prostor na geografskoj karti. 2.IS.2.1.3. Objašnjava i povezuje ulogu ličnosti, procese, pojave, događaje iz nacionalne i opšte istorije. 2.IS.2.2.1. Procenjuje relevantnost i kvalitet različitih izvora informacija o prošlosti i sadašnjosti i primenjuje ih u istraživanju. 2.IS.2.2.2. Analizira predrasude, stereotipe, propagandu i druge vidove pristrasnosti u tumačenju istorijskih pojava u istorijskim i savremenim izvorima informacija i uočava njihove posledice. 2.IS.2.3.1. Navodi i opisujepojave dugog trajanja, uočava sličnosti i pravi razliku u odnosu na njihov savremeni i istorijski kontekst. 2.IS.3.1.1.Razume i analizira promenljivost istorijskog prostora u različitim periodima, uz upotrebu istorijske, geografske i savremene političke karte. 2.IS.3.1.2. Kritički prosuđuje važne procese, pojave, događaje i ličnosti iz opšte i nacionalne istorije. 2.IS.3.2.1. Zaključuje na osnovu istraživanja različitih izvora informacija o prošlosti i sadašnjosti. 2.IS.3.2.2. Izdvaja i objašnjava specifične razlike i sličnosti u tumačenjima iste istorijske pojave na osnovu različitih istorijskih izvora. 2.IS.3.2.3. Usmeno objašnjava rezultate samostalnog elementarnog istraživanja i argumentovano brani iznete stavove i zaključke. 2.IS.3.2.4. Pisano i grafički prikazuje rezultate elementarnog istraživanja uz upotrebu kompjuterskih programa za prezentaciju (tekstualnih, vizuelnih, filmskih datoteka i powerpoint programa). 2.IS.3.3.1. Analizira savremene pojave i procese uistorijskom kontekstu i na osnovu dobijenih rezultata izvodi zaključke. |
− analizira specifičnosti i uticaj međunarodnih odnosa na položaj država i naroda;
− identifikuje najvažnije društvene grupe, njihove uloge i odnose u epohi feudalizma; − analizira razvoj i promene u društvenoj strukturi i odnosima u srednjem i ranom novom veku; − identifikuje najvažnije odlike srpske državnosti u srednjem veku; − analizira strukturu i osobenosti srpskog društva i uočava promene izazvane političkim i ekonomskim procesima u periodu srednjeg i ranog novog veka; − uočava povezanost pojava iz političke, društvene, privredne i kulturne istorije; − na osnovu datih primera izvodi zaključak o povezanosti pojava i procesa iz nacionalne istorije sa pojavama i procesima u regionalnim, evropskim i svetskim okvirima; − identifikuje osnovne elemente privrednog života i njihov uticaj na društvene promene u srednjem i ranom novom veku; − analizira položaj i način života dece, žena i muškaraca, pripadnika različitih društvenih slojeva i manjinskih grupa u srednjem i ranom novom veku; − izvodi zaključak o dinamici određenih istorijskih pojava i procesa iz nacionalne i opšte istorije, koristeći istorijsku kartu; − identifikuje najznačajnije posledice nastanka i širenja različitih verskih učenja u istorijskom i savremenom kontekstu; − uočava prisustvo političkih, privrednih, naučnih i kulturnih tekovina srednjeg i ranog novog veka u savremenom društvu; − ilustruje primerima značaj prožimanja različitih naroda, kultura i civilizacija; − prepoznaje uticaj ideja i naučno-tehničkih otkrića na promene i razvoj društva, kulture i obrazovanja; − učestvuje u organizovanju i sprovođenju zajedničkih aktivnosti u školi ili u lokalnoj zajednici koje podstiču društvenu odgovornost i negovanje kulture sećanja; − razlikuje spomenike iz različitih epoha sa posebnim osvrtom na one u lokalnoj sredini; − prepoznaje ulogu legendi i mitova u rekonstrukciji prošlosti i izgradnji kolektivnog i individualnog identiteta; − prepoznaje na konkretnim primerima zloupotrebe mitova u istorijskom i savremenom kontekstu. |
Inoćentije III, ban Kulin, Stefan Nemanja, Stefan Prvovenčani, Sava Nemanjić, Milutin, Stefan Dečanski, Stefan Dušan, car Karlo IV Luksemburški, knez Lazar i kneginja Milica, Tvrtko I Kotromanić, Stefan Lazarević, despot Đurađ Branković, sultanija Mara, srpski despoti u južnoj Ugarskoj, Đurađ Kastriot Skenderbeg, Mehmed II Osvajač, Janko Hunjadi, kralj Matija Korvin, Johan Gutenberg, Izabela Kastiljska, Marko Polo, Kristifor Kolumbo, Fernando Magelan, Đoto, Petrarka, Bokačo, Leonardo da Vinči, Mikelanđelo Buonaroti, Nikolo Makijaveli, Nikola Kopernik, Isak Njutn, Martin Luter, Karlo V i Filip II Habzburški, Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša Sokolović, Henri VIII, Elizabeta I, Servantes, Vilijam Šekspir, Molijer, Luj XIV, Petar Veliki, Arsenije III Crnojević, Arsenije IV Jovanović, princ Eugen Savojski… |
DRŽAVA I INSTITUCIJE
Tipovi državnih uređenja Monarhija Republika Gradska komuna Struktura, unutrašnje uređenje i institucije Skupštine Zakonodavstvo, državna uprava i vojska Međudržavni odnosi Odnosi države i crkve Sekularizacija Istaknute vladarske porodice Evrope (Karolinzi, Otonska dinastija, Kapeti, dinastija Arpadovaca, Hoenštaufovci, Komnini, Plantageneti, Valoa, Asenovci, Paleolozi, Anžujci u Južnoj Italiji i Ugarskoj, Mediči, Habzburgovci, Tjudor, Burboni, Osmanlije, Romanovi) Istaknute srpske vladarske porodice (Nemanjići, Kotromanići, Lazarevići, Brankovići, Mrnjavčevići, Balšići, Kosače, Crnojevići) |
||
DRUŠTVENI I PRIVREDNI ODNOSI
Tipovi društvenih uređenja i odnosa Patrijahalno društvo Feudalizam Vazalni odnosi Staleži/društveni slojevi i grupe Manufaktura Naturalna privreda Robno-novčana privreda |
||
KULTURA I SVAKODNEVNI ŽIVOT
Religije i verovanja Pravoslavlje Katoličanstvo Islam Judaizam Protestantizam Jeresi Sujeverje Običaji Nauka Obrazovanje Štampa Porodični i rodni odnosi Bolesti i lečenje Zadužbinarstvo i spomenici |
||
POJAVE DUGOG TRAJANjA – MIT, LEGENDA, NAUKA
Mitovi, legende i predanja – značenje i značaj nekad i sad Zloupotreba istorije i mitova Pseudoistorija Savremeni politički mitovi. Naučna metodologija Kultura sećanja |
Razred | Treći |
Nedeljni fond časova | 2 časa |
Godišnji fond časova | 74 časa |
STANDARDI | ISHODI
Po završetku razreda učenik će biti u stanju da: |
TEME i
ključni pojmovi sadržaja programa |
2.IS.1.1.1. Razume značenje osnovnih istorijskih i pojmova istorijske nauke.
2.IS.1.1.2. Koristi hronološke termine u odgovarajućem istorijskom i savremenom kontekstu. 2.IS.1.1.3. Prepoznaje istorijski prostor na istorijskoj karti. 2.IS.1.1.4. Imenuje najznačajnije ličnosti i navodi osnovne procese, pojave i događaje iz opšte i nacionalne istorije. 2.IS.1.2.1. Samostalno prikuplja i razvrstava različite izvore informacija o prošlosti i sadašnjosti u funkciji istraživanja. 2.IS.1.2.2.Uočava da postoje različita viđenja iste istorijske pojave na osnovu poređenja više istorijskih izvora. 2.IS.1.2.3. Prepoznaje predrasude, stereotipe, propagandu i druge vidove pristrasnosti u tumačenju istorijskih pojava u istorijskim i savremenim izvorima informacija. 2.IS.1.2.4. Usmeno interpretira istorijski narativ i saopštava rezultate samostalnog elementarnog istraživanja. 2.IS.1.2.5. Pisano saopštava rezultate elementarnog istraživanja uz upotrebu tekstualne word datoteke (fajla). 2.IS.1.3.1.Prepoznaje istorijsku dimenziju savremenih društvenih pojava i procesa. 2.IS.1.3.2.Identifikuje ulogu istorijskih ličnosti u oblikovanju savremene države i društva. 2.IS.1.3.3.Razume značaj i pokazuje odgovoran odnos prema kulturno-istorijskom nasleđu sopstvenog i drugih naroda. 2.IS.1.3.4.Razume smisao obeležavanja i negovanja sećanja na važne ličnosti, događaje i pojave iz prošlosti naroda, država, institucija. 2.IS.1.3.5.Uočava elemente interkulturalnih odnosa i prepoznaje vrednosti društva zasnovanog na njihovom negovanju. 2.IS.1.3.6.Poredi istorijski i savremeni kontekst poštovanja ljudskih prava i aktivno učestvuje u interkulturalnom dijalogu. |
− identifikuje uzroke i posledice istorijskih događaja, pojava i procesa iz opšte i nacionalne istorije;
− analizira istorijske događaje i pojave na osnovu dostupnih vizuelnih, audio-vizuelnih izvora i statistički-tabelarno obrađenih podataka; − navede tipove državnih uređenja u periodu novog veka; − koristi hronološke odrednice i ispravnim hronološkim redosledom navodi ključne događaje, pojave, procese i ličnosti; − u usmenom i pisanom izlaganju koristi osnovne naučne i istorijske pojmove; − poredi izvore različite saznajne vrednosti i proceni njihovu relevantnost za istraživanje; − primenjuje osnovnu metodologiju u elementarnom istorijskom istraživanju i rezultate prezentuje u usmenom, pisanom, ili digitalnom obliku; − analizira specifičnosti i uticaj međunarodnih odnosa na položaj država i naroda; − na osnovu datih primera izvodi zaključak o povezanosti pojava i procesa iz nacionalne istorije sa pojavama i procesima u regionalnim, evropskim i svetskim okvirima; |
OSNOVI ISTORIJSKOG ISTRAŽIVANjA
Hronologija i prostor – osnovne odlike perioda od Industrijske revolucije do završetka Prvog svetskog rata. Istorijski izvori, njihova specifičnost i saznajna vrednost (materijalni, pisani, audio i vizuelni – fotografija, film). Istorijske perspektive – primena koncepta multiperspektivnosti; slika „drugog” |
MEĐUNARODNI ODNOSI, SAVEZI I KRIZE
Međudržavni odnosi Napoleonovi ratovi Revolucije 1848/49. Krimski rat Građanski rat u SAD Imperijalizam Blokovske podele i savezi velikih sila Istočno pitanje Ratovi za srpsko nacionalno oslobođenje u 19. veku Balkanski ratovi Veliki rat |
||
DRŽAVA I INSTITUCIJE
Tipovi državnih uređenja Monarhija Republika Revolucije i njihove tekovine Ustavnost Struktura, unutrašnje uređenje i institucije |
||
2.IS.1.3.7.Prepoznaje uzroke, elemente i posledice istorijskih konflikata i kriza sa ciljem razvijanja tolerancije, kulture dijaloga i senzibiliteta za sprečavanje potencijalnih konflikata.
2.IS.2.1.1. Analizira specifičnosti određenih istorijskih pojmova. 2.IS.2.1.2. Pokazuje istorijske pojave na istorijskoj karti i prepoznaje istorijski prostor na geografskoj karti. 2.IS.2.1.3. Objašnjava i povezuje ulogu ličnosti, procese, pojave, događaje iz nacionalne i opšte istorije. 2.IS.2.2.1. Procenjuje relevantnost i kvalitet različitih izvora informacija o prošlosti i sadašnjosti i primenjuje ih u istraživanju. 2.IS.2.2.2. Analizira predrasude, stereotipe, propagandu i druge vidove pristrasnosti u tumačenju istorijskih pojava u istorijskim i savremenim izvorima informacija i uočava njihove posledice. 2.IS.2.3.1. Navodi i opisuje pojave dugog trajanja, uočava sličnosti i pravi razliku u odnosu na njihov savremeni i istorijski kontekst. 2.IS.3.1.1.Razume i analizira promenljivost istorijskog prostora u različitim periodima, uz upotrebu istorijske, geografske i savremene političke karte. 2.IS.3.1.2. Kritički prosuđuje važne procese, pojave, događaje i ličnosti iz opšte i nacionalne istorije. 2.IS.3.2.1. Zaključuje na osnovu istraživanja različitih izvora informacija o prošlosti i sadašnjosti. 2.IS.3.2.2. Izdvaja i objašnjava specifične razlike i sličnosti u tumačenjima iste istorijske pojave na osnovu različitih istorijskih izvora. 2.IS.3.2.3. Usmeno objašnjava rezultate samostalnog elementarnog istraživanja i argumentovano brani iznete stavove i zaključke. 2.IS.3.2.4. Pisano i grafički prikazuje rezultate elementarnog istraživanja uz upotrebu kompjuterskih programa za prezentaciju (tekstualnih, vizuelnih, filmskih datoteka i powerpoint programa). 2.IS.3.3.1. Analizira savremene pojave i procese u istorijskom kontekstu i na osnovu dobijenih rezultata izvodi zaključke. |
− analizira položaj i način života dece, žena i muškaraca, pripadnika različitih društvenih slojeva i manjinskih grupa u u novom veku;
− učestvuje u organizovanju i sprovođenju zajedničkih aktivnosti u školi ili lokalnoj zajednici koje podstiču društvenu odgovornost i negovanje kulture sećanja; − koristi saznanja iz drugih naučnih oblasti, radi potpunijeg sagledavanja istorijskih pojava i procesa; − analizira razvoj i promene državnih institucija u novom veku; − prepozna istorijske korene savremenih institucija i društvenih pojava; − navodi najvažnije odlike srpske državnosti u novom veku; − identifikuje najvažnije društvene grupe, njihove uloge i odnose u periodu novog veka; − analizira strukturu i osobenosti srpskog društva i uočava promene izazvane političkim i ekonomskim procesima u periodu novog veka; − navede specifičnosti društvenih pojava, procesa, političkih ideja, stavova pojedinaca i grupa nastalih u novom veku; − analizira, na primerima, proces nastanka modernih nacija; − povezuje pojavu novih ideja, naučnog, tehnološkog i kulturnog napretka sa promenama u društvu, privredi, obrazovanju i načinu života; − uočava uticaj i ulogu književnih i umetničkih dela na formiranje nacionalnog identiteta u prošlosti; − uočava važnost određenih istorijskih događaja i ličnosti kroz istraživanje memorijala u lokalnoj zajednici, doprinoseći negovanju kulture sećanja; − prepoznaje i poredi različita viđenja jedne istorijske pojave, ličnosti ili događaja na osnovu tumačenja istorijskih izvora; − uočava istorijske promene, poređenjem političke karte savremenog sveta sa istorijskim kartama; − uočava vezu između razvoja srpske državnosti tokom novog veka i savremene srpske države; − prepozna propagandu, stereotipe i ideološku poziciju u istorijskom izvoru i formuliše stav koji se suprotstavlja manipulaciji; − analizira uticaj predstava o prošlosti na formiranje modernog nacionalnog identiteta; − ilustruje primerima značaj prožimanja različitih naroda, kultura i civilizacija; − utvrdi uslovljenost nastanka i razvoja određene vrste komunikacije istorijskim kontekstom; − izvodi zaključak o promenama u politici, društvu, privredi i kulturi, koje su nastale usled razvoja komunikacije; − identifikuje posledice različitih vrsta komunikacija na svakodnevni život ljudi u prošlosti i danas. |
Skupština i parlamentarizam
Zakonodavstvo, državna uprava i vojska Odnosi države i crkve, sekularizacija Stvaranje nacionalnih država i nestanak imperija Stvaranje moderne srpske države Srpski narod pod stranom vlašću Srpska Vojvodina Nezavisnost Srbije i Crne Gore Razvoj srpske državnosti i ustavnosti Kneževina Srbija Kraljevina Srbija |
DRUŠTVENI I PRIVREDNI FENOMENI I ODNOSI
Tipovi društvenih uređenja i odnosa Ukidanje feudalnih odnosa Društveni slojevi i grupe – građanstvo, seljaštvo, radništvo Prva i Druga industrijska revolucija Ideje i ideologije – liberalizam, nacionalizam, rasizam, socijalizam, komunizam Građanska i politička prava Abolicionizam Kapitalizam Specifičnosti srpskog društva i privrede |
||
KULTURA I SVAKODNEVNI ŽIVOT
Religija i ateizam Prosvetiteljstvo Bel epok Nauka, tehnika i tehnologija Obrazovanje Književnost i umetnost Mediji Porodični i rodni odnosi Građanska kultura Socijalna zaštita Briga o zdravlju |
||
POJAVE DUGOG TRAJANjA – KOMUNIKACIJA NEKAD I SAD
Istorijski kontekst, potrebe društva i pojedinca, sredstva, infrastruktura, vrste (kulturna, ekonomska, politička, naučno-tehnološka), posledice (interkulturne, geopolitičke, ekonomske, ekološke) |
Razred | Četvrti |
Nedeljni fond časova | 2 časa |
Godišnji fond časova | 66 časova |
STANDARDI | ISHODI
Po završetku razreda učenik će biti u stanju da: |
TEME i
ključni pojmovi sadržaja programa |
2.IS.1.1.1. Razume značenje osnovnih istorijskih i pojmova istorijske nauke.
2.IS.1.1.2.Koristi hronološke termine u odgovarajućem istorijskom i savremenom kontekstu. 2.IS.1.1.3.Prepoznaje istorijski prostor na istorijskoj karti. 2.IS.1.1.4.Imenuje najznačajnije ličnosti i navodi osnovne procese, pojave i događaje iz opšte i nacionalne istorije. 2.IS.1.2.1. Samostalno prikuplja i razvrstava različite izvore informacija o prošlosti i sadašnjosti u funkciji istraživanja. 2.IS.1.2.2.Uočava da postoje različita viđenja iste istorijske pojave na osnovu poređenja više istorijskih izvora. 2.IS.1.2.3. Prepoznaje predrasude, stereotipe, propagandu i druge vidove pristrasnosti u tumačenju istorijskih pojava u istorijskim i savremenim izvorima informacija. 2.IS.1.2.4. Usmeno interpretira istorijski narativ i saopštava rezultate samostalnog elementarnog istraživanja. 2.IS.1.2.5. Pisano saopštava rezultate elementarnog istraživanja uz upotrebu tekstualne worddatoteke (fajla). 2.IS.1.3.1.Prepoznaje istorijsku dimenziju savremenih društvenih pojava i procesa. |
− identifikuje uzroke i posledice istorijskih događaja, pojava i procesa iz opšte i nacionalne istorije;
− analizira istorijske događaje i pojave na osnovu dostupnih pisanih, vizuelnih, audio-vizuelnih i usmenih izvora i statistički-tabelarno obrađenih podataka; − kritički procenjuje saznajnu vrednost i verodostojnost usmenih svedočanstava, kao i pisanih, vizuelnih, audio-vizuelnih i elektronskih istorijskih izvora; − analizira uticaj međunarodnih odnosa na položaj država i naroda u prošlosti i prepoznaje ga u savremenim istorijskim procesima; − navede specifičnosti društvenih, ekonomskih i državnih uređenja u periodu savremene istorije; |
OSNOVI ISTORIJSKOG ISTRAŽIVANjA
Hronologija i prostor – osnovne odlike perioda od završetka Prvog svetskog rata do naših dana. Istorijski izvori, njihova specifičnost i saznajna vrednost (materijalni, pisani, audio, vizuelni, usmena svedočanstva, digitalni). Razumevanje etičke dimenzije istorije (istorijska empatija, kultura sećanja, istorijska odgovornost, etičko prosuđivanje osetljivih istorijskih fenomena i događaja), slika „drugog” |
MEĐUNARODNI ODNOSI, SAVEZI I KRIZE
Posledice Velikog rata Revolucije u Rusiji i Evropi Nastanak jugoslovenske države Drugi svetski rat Ratni zločini |
||
2.IS.1.3.2.Identifikuje ulogu istorijskih ličnosti u oblikovanju savremene države i društva.
2.IS.1.3.3.Razume značaj i pokazuje odgovoran odnos prema kulturno-istorijskom nasleđu sopstvenog i drugih naroda. 2.IS.1.3.4.Razume smisao obeležavanja i negovanja sećanja na važne ličnosti, događaje i pojave iz prošlosti naroda, država, institucija. 2.IS.1.3.5.Uočava elemente interkulturalnih odnosa i prepoznaje vrednosti društva zasnovanog na njihovom negovanju. 2.IS.1.3.6.Poredi istorijski i savremeni kontekst poštovanja ljudskih prava i aktivno učestvuje u interkulturalnom dijalogu. 2.IS.1.3.7. Prepoznaje uzroke, elemente i posledice istorijskih konflikata i kriza sa ciljem razvijanja tolerancije, kulture dijaloga i senzibiliteta za sprečavanje potencijalnih konflikata. 2.IS.2.1.1. Analizira specifičnosti određenih istorijskih pojmova. 2.IS.2.1.2. Pokazuje istorijske pojave na istorijskoj karti i prepoznaje istorijski prostor na geografskoj karti. 2.IS.2.1.3. Objašnjava i povezuje ulogu ličnosti, procese, pojave, događaje iz nacionalne i opšte istorije. 2.IS.2.2.1. Procenjuje relevantnost i kvalitet različitih izvora informacija o prošlosti i sadašnjosti i primenjuje ih u istraživanju. 2.IS.2.2.2. Analizira predrasude, stereotipe, propagandu i druge vidove pristrasnosti u tumačenju istorijskih pojava u istorijskim i savremenim izvorima informacija i uočava njihove posledice. 2.IS.2.3.1. Navodi i opisuje pojave dugog trajanja, uočava sličnosti i pravi razliku u odnosu na njihov savremeni i istorijski kontekst. 2.IS.3.1.1. Razume i analizira promenljivost istorijskog prostora u različitim periodima, uz upotrebu istorijske, geografske i savremene političke karte. 2.IS.3.1.2. Kritički prosuđuje važne procese, pojave, događaje i ličnosti iz opšte i nacionalne istorije. 2.IS.3.2.1. Zaključuje na osnovu istraživanja različitih izvora informacija o prošlosti i sadašnjosti. 2.IS.3.2.2. Izdvaja i objašnjava specifične razlike i sličnosti u tumačenjima iste istorijske pojave na osnovu različitih istorijskih izvora. 2.IS.3.2.3. Usmeno objašnjava rezultate samostalnog elementarnog istraživanja i argumentovano brani iznete stavove i zaključke. 2.IS.3.2.4. Pisano i grafički prikazuje rezultate elementarnog istraživanja uz upotrebu kompjuterskih programa za prezentaciju (tekstualnih, vizuelnih, filmskih datoteka i power point programa). 2.IS.3.3.1. Analizira savremene pojave i procese u istorijskom kontekstu i na osnovu dobijenih rezultata izvodi zaključke. |
− prepozna posledice različitih vrsta emancipacije i diskriminacije u društvu tokom perioda savremene istorije;
− ilustruje primerima uticaj naučno-tehnološkog razvoja na promene u društvu, ekonomiji i prirodnom okruženju; − identifikuje demografske, socijalne i kulturološke promene kao posledice procesa globalizacije; − analizira, na osnovu odabranih istorijskih izvora i literature, različita tumačenja istog istorijskog događaja ili pojave; − prepozna propagandu, stereotipe i ideološku poziciju u istorijskom izvoru i formuliše stav koji se suprotstavlja manipulaciji; − izrazi stavove, zasnovane na istorijskim argumentima, uvažavajući tuđe mišljenje; − kritički se odnosi prema informacijama iz medija koristeći se istorijskim znanjima i veštinama; − objasni razliku između metodološki utemeljenih i nenaučnih interpretacija prošlosti, koje su uzrok pojave istorijskog revizionizma; − prepoznaje osnovne karakteristike različitih ideologija u periodu savremene istorije; − analizira promene istorijskog prostora poređenjem političke karte savremenog sveta sa istorijskim kartama drugih epoha; − poredi odlike srpske državnosti 19. i 20. veka i srpske države u 21. veku; − sagleda značaj i ulogu istaknutih ličnosti u datom istorijskom kontekstu i zauzme argumentovan stav prema njima i njihovoj ulozi; − analizira povezanost pojava iz političke, društvene, privredne i kulturne istorije na konkretnim primerima; − identifikuje osnovne karakteristike i preduslove nastanka totalitarnih ideologija i navodi njihove posledice u istorijskom i savremenom kontekstu; − osmisli, sprovede i prezentuje rezultate samostalnog istraživanja zasnovanog na odabranim istorijskim izvorima i literaturi, koristeći IKT; − obrazloži smisao negovanja sećanja na događaje i ličnosti iz prošlosti; − istraži memorijalne spomenike u lokalnoj sredini i u saradnji sa lokalnom zajednicom učestvuje u organizovanju i sprovođenju zajedničkih školskih aktivnosti vezanih za razvoj kulture sećanja; − izlaže stavove, zasnovane na metodološki utemeljenim argumentima, o osetljivim istorijskim pitanjima i pojavama; − obrazloži uticaj istorijskih događaja, pojava i procesa na kreiranje i jačanje nacionalnog i kulturnog identiteta u periodu savremene istorije; − koristi saznanja iz drugih naučnih oblasti, radi potpunijeg sagledavanja istorijskih pojava i procesa; − navede specifičnosti društvenih pojava, procesa, političkih ideja, stavova pojedinaca i grupa u istorijskom periodu savremenog doba; − navede primere uticaja popularne kulture i umetničkih dostignuća na oblikovanje savremenog društva; − identifikuje uzroke, elemente i posledice istorijskih sukoba i ratova i diskutuje o mogućim načinima prevencije konflikata; − objasni značenje pojmova genocid i Holokaust; − izvede zaključke o uzrocima, toku i posledicama ratova uslovljenih raspadom SFRJ koristeći izvore različitog porekla i saznajne vrednosti; |
Genocid, Holokaust, genocid nad Romima, genocid nad Srbima u NDH (Aušvic, Jasenovac, Sajmište, geta…)
Hladni rat Blokovske podele Dekolonizacija Mirovne i međunarodne konferencije Međunarodne organizacije (Društvo naroda, OUN) Jugoslovenska država u međunarodnim odnosima Građanski ratovi, krize i međunarodne intervencije Raspad jugoslovenske države i međunacionalni sukobi (internacionalizacija sukoba, nastanak novih država, NATO bombardovanje Republike Srpske i Savezne Republike Jugoslavije, pitanje statusa Kosova i Metohije) Međunarodni terorizam Savremeni konflikti i krize |
DRŽAVA I INSTITUCIJE
Stvaranje nacionalnih država i nestanak imperija Tipovi državnih uređenja Monarhija Republika Revolucije Struktura, unutrašnje uređenje i institucije Skupština i parlamentarizam Zakonodavstvo, državna uprava i vojska Odnosi države i crkve, sekularizacija Demokratija i totalitarizam Razvoj srpske i jugoslovenske državnosti i ustavnosti Kraljevina SHS/Jugoslavija FNRJ/SFRJ SRJ, Državna zajednica Srbija i Crna Gora Republika Srbija Republika Srpska |
||
DRUŠTVENI I PRIVREDNI FENOMENI I ODNOSI
Ideje i ideologije – liberalizam, nacionalizam, rasizam, antisemitizam, socijalizam, komunizam, fašizam, nacizam, populizam, neoliberalizam Tipovi društvenih uređenja i odnosa Društveni slojevi i grupe – građanstvo, seljaštvo, radništvo Liberalni kapitalizam Socijalizam – društveni i ekonomski sistem Ekonomske krize Ljudska i manjinska prava Pokreti emancipacije Globalizacija Tranzicija Treća i Četvrta industrijska revolucija (digitalna revolucija) Specifičnosti srpskog i jugoslovenskog društva i ekonomije |
||
KULTURA I SVAKODNEVNI ŽIVOT
Religije i ateizam Nauka, tehnika i tehnologija Obrazovanje Književnost i umetnost Mediji Popularna kultura Porodični i rodni odnosi Demografske promene Socijalna zaštita Briga o zdravlju i životnoj sredini |
||
− prepozna, na primerima iz savremene istorije, važnost poštovanja ljudskih prava;
− navede primere kako su ideje o rodnoj, verskoj i etničkoj ravnopravnosti uticale na savremene političke prilike i razvoj društva; − poredi prava pojedinaca i društvenih grupa u istoj epohi na različitom prostoru, kao i tokom različitih epoha na istom prostoru; − identifikuje istorijske preduslove razvoja individualnih i kolektivnih prava i navodi primere njihovog kršenja u prošlosti i danas; − navede mehanizme zaštite ljudskih prava (institucije, deklaracije, organizacije). |
POJAVE DUGOG TRAJANjA – PRAVA POJEDINCA I GRUPA NEKAD I SAD Prava pojedinca i društvenih grupa u različitim civilizacijama i istorijskim epohama Razvoj i status individualnih i kolektivnih prava od 19. veka do danas (manjinske grupe, ugrožavanje, diskriminacija, međunarodni mehanizmi zaštite prava, deklaracije i konvencije, OUN i Savet Evrope) |